COVID-19: VELIKI RESET (GREAT RESET) – 10. dio – sažetak knjige: INDIVIDUALNI RESET

Kao i kod makro i mikro efekata, pandemija će potresti naše živote, ostavljajući posljedice na nas. Globalno, stanovništvo je bilo prisiljeno na distanciranje od obitelji i prijatelja, a to je dovelo do promijene privatnih i poslovnih planova, stvarajući probleme i psihičku nesigurnost. To saznanje praćeno stresom uzrokovanim izolacijom i neizvjesnošću vezanom za budućnost, moglo bi promijeniti naše međusobne veze, prijateljstva, pa čak i naš pogled na svijet. Za neke od nas, te bi se promijene mogle nazvati „novim individualnim početakom“.

Novo definiranje naše ljudskosti

Anđeli u nama… ili i ne?

Psiholozi tvrde, da pandemije kao i večina transfomacijskih događaja, imaju moć „izvući“ najbolje, ali i najgore iz nas. Pokazalo se, da su za vrijeme izolacije, ljudi provodili više vremena družeći se i postali ljubazniji jedni prema drugima. Tako su izrazi: solidarnost, velikodušnost, briga, ljubaznost, za dobrobit svih nas, ojačali i dobili na važnosti.

Da li ćemo postati brižniji i suosjećajniji? Ako se osvrnemo na prošlost, tada su prirodne katastrofe spajale ljude, dok će pandemija utjecati sasvim suprotno: ona će razdvajati. Dok se prirodne katastrofe razvijaju brzo i kratko traju, pandemija traje duže, zbog nizanja različitih događaja i situacija, pa time stvara dugotrajan osjećaj nepovjerenja prema drugima, a sve to potiće od iskonskog straha od smrti.

Psihološki gledano, glavna posljedica pandemije je nevjerojatna nesigurnost, koja nastaje izvorom straha. Rizici vezani uz pandemiju su kompleksni i teško obuhvatni, a i nadalje nepoznati. Suočeni takvom situacijom, naša reakcija će biti „povlačenje u sebe“, a ne briga za druge, kao kod prirodnih katastrofa, po informacijama koje dobivamo od medija. Zbog toga će se javiti sram, koji će imati ključnu ulogu u shvaćanju i reakcijama većine stanovništva, kada za vrijeme pandemije, svatko donaša odluke za sebe. Sram je moralan osjećaj, koji se poistovjećuje sa lošim osjećajima.

To nas potiće, da se pridružimo nekoj istomišljeničkoj grupi, jer se počinju javljati osjećaji ranjivosti, isto kao i ovisnost o ljudima oko nas (kao kod dojenčadi).

Cijeneći našu obitelj i prijatelje, raste međusobna povezanost. No postoji i druga strana….. Pandemija će izazvati domoljublje, nacionalsocijalističke osjećaje, pridodajući tome vjeru.

Isto tako, pandemija nam je jasno pokazala, da živimo u svijetu koji je međusobno povezan, a istovremeno ne postoji međunarodna solidarnost, pa čak niti unutar jednog naroda.  Pitanje je: da li će se ljudi zbog pandemije povući, ili će ih osjećaji empatije i zajedništva, potaknuti na veću solidarnost?

Opća svijest je, da bez zajedničkog rada, neće biti moguće svladati globalne izazove. Jasno rečeno: ako se ne udružimo i zajedno radimo na egzistencijalnim izazovima poput ekologije, osuđeni smo na propast. Zato nemamo drugog izbora, nego postati zaštitnicima prirode.

Etičke odluke

Indirektno, pandemija nas je sve prisilila voditi filozofske debate, kako maksimirati opći boljitak, sa minimalnom štetom. Što boljitak u opće znači? Rast bruto domaćih proizvoda pod svaku cijenu, kako bi se zadržala ekonomska aktivnost i time smanjio rast nezaposlenosti? Radi li se o tome, brinuti za najslabije u našem društvu?

Neke „hladno“ donešene racionalno formulirane odluke, prvenstveno su rezultat donešen sa ekonomskog, političkog i socijalnog stajališta, pod utjecajem moralne filozofije, nadajući se pronaći teoriju, što bi trebali učiniti. U stvarnosti, svaka donešena odluka vezana zu pandemiju, može se smatrati etičkom odlukom, koja se odražava u praksi, no u skoro svim slučajevima, pripada moralnim načelima.

Da li je u redu pomoći inficiranima? Da li otpustiti namještenike u nadi, da će to drugima omogućiti daljnji opstanak? Da li da „pobjegnem“ u svoj ljetnikovac, ili da ponudim nekome smještaj, tko ga više treba nego ja? Svaka velika ili mala donešena odluka, posjeduje etičku komponentu, što nas vodi ka boljem životu. Teško je reći, da li takva moralna razmišljanja predstavljaju reset i hoće li imati dugoročan i dugotrajan postkoronalan efekt na naše stavove i ponašanje. Možemo polaziti od toga, da smo individualno svjesni činjenica, da su naše donesene odluke vezane uz vrijednosti, prodrle do naše svijesti, na što utječu moralne odluke.

Psihičko zdravlje

Za razliku od tjelesnih bolesti, psihički zdravstveni problemi nisu vidljivi. Stručnjaci za psihičko zdravlje izvješćuju da se zadnjih desetljeća, bilježi rapidan porast depresije, suicida, psihoza pa čak i ovisnosti. Psihičko zdravlje, postalo je jedno od glavnih tema na radnim mjestima. Pojava pandemije, kod ponekih je uzrokovala osobnu traumu, čije bi posljedice mogle potrajati godinama. Zbog višemjesečne loše teme, JEDNE TEME, kao i teme brojeva inifciranih, preminulih, te ostalih loših tema, sve to ostavlja tragove u nama samima i našim životima. Takva alarmantna atmosfera ima katastrofalan utjecaj na naše psihičko zdravlje. Nadalje, medijski dodatno pojačan strah, može biti „zarazan“. Sve to postalo je stvarnost, definirajući se kroz osobne tragedije, izazvane ekonomskim problemima kao gubitak radnog mjesta i time prihoda,  i/ili se emocionalno odrazilo kroz nasilje u domu, zbog akutne izolacije i usamljenosti ili nemogućnosti dostojanstvenog ispraćaja i tugovanja za dragom osobom.

 

 

U vrijeme pisanja ovog članaka (lipanj 2020), nemoguće je predvidjeti kako će se pandemija odraziti na psihičko zdravlje.

Ukratko:

Osobe sa psihičkim oboljenjima kao depresija, sve će česće patiti od anksioznog poremećaja.

Mjere socijalnog udaljavanja, čak i nakon njihova ukidanja biti će problem, koji će pogoršati psihičko zdravlje.

U mnogim obiteljima, gubitak prihoda zbog gubitka radnog mjesta, otjerati će ljude „u smrt iz očaja“.

Nasilje (u svim oblicima) unutar obitelji, pogotovo prema ženama i djeci, rasti će se sve dok traje pandemija.

Ugroženi ljudi (kojima je potrebna njega), djeca, socijalno ekonomski ugroženi kao osobe sa posebnim potrebama, koji su ovisni o financijskim pomoćima, biti će jače ugroženi i zbog toga psihički patiti.

Pandemija je izazvala veliki spektar psihičkih zdravstvenih problema, koje bi jedan određeni broj populacije bez pojave pandemije u bližoj budućnosti, možda ostao pošteđen.

Individualni reset: pandemija je našu pozornost skrenula na važnost prirode. U buduće, postati će sve važnije, našu pozornost usmjeriti na prirodne resurse.

Ovo je bio posljednji sažetak knjige.

Još bih rado dodala par rečenica: ispod se nalazi link, video traje kojih desetak minuta i na njemačkom je jeziku, a ima i jedan kratak isječak intervjua Gosp. K. Schwab-a na engleskom. Do ca. 4:40 minute, Gosp. D. Kettner (Kettner-Edelmetalle) opisuje great reset i što čitatelji mogu očekivati u knjizi. Od 4:40 minute (traje ca. jednu minutu), počinje video iz 2016 godine World Economic Forum (preko 1000 političara, kao i znanstvenika, glumaca, umjetnika, pridružili su se Forumu) koji obuhvaća 8 „prognoza“ do 2030 godine: 1. Nećeš imati/posjedovati ništa i biti ćeš sretan, 2. Sve što želiš, moći češ iznajmiti i biti će ti dostavljeno pomoću drona, 3. SAD više neće biti vodeća svjetska sila. Dominirati će „ jedna šaka“ zemalja, 4. Više nećeš morati čekati na donaciju organa, jer ih se više neće transplantirani već izrađivati pomoću 3D printera, 5. Jesti češ puno manje mesa, 6. Jedna milijarda ljudi, zbog klimatskih će promijena biti prisiljena napustiti svoje domove. Morati ćemo bolje obavljati svoje poslove, kako bi izbjeglicama poželjeli dobrodošlicu i integrirali ih. 7. Zagađivaći zraka, morati će plaćati za emisiju CO2. Doći će do globalne cijene CO2. To će pomoći nestanku fosilna goriva. Pripremi se, da ćeš moći letjeti do Marsa, 8. Vrijednosti Zapada, biti će do prijelomne točke „stavljene na probu“. Podjela moći, koja podržava demokraciju, ne smije biti zaboravljena.

Također, od 6:40 minute (traje ca. jednu minutu), počinje isječak intervjua, vezanog uz 4. industrijsku revoluciju (napisao je knjigu istog naziva). Govori, da će sve biti digitalno i nadgledano. Zvuči na totalnu kontrolu npr. prilikom vožnje automobilom, plaćanja ili koristenja državnih potpora kao i najava promijena vezanih uz zdravstvene usluge. Propagira se univerzalni osobni dohodak, (pod izlikom, da se smanje razlike između siromašnih i bogatih), ali u stvari se želi totalna transparentnost svakog stanovnika, zbog lakše kontrole ( sistem Kine).

 

 

 

 

U jednom drugom intervjuu, Gosp. K. Schwab je dao izjavu da je ponosan, jer su prodrli skoro u svaku vladu.

Eto dragi čitatelji, vrijeme će pokazati da li su to samo „ideje“ o budćnosti, ili „slučajnost“, da je toliko sličnosti koje se podudaraju sa našim sadašnjim životom, ili je to ipak možda scenarij pisan za nas, „široku masu“. Odgovor možete odabrati sami.

@TaKo

 

Facebook
WhatsApp
Twitter
Telegram
Email
Pinterest
Facebook
WhatsApp
Twitter
Telegram
Email
VK

BLEIB INFORMIERT

Anmeldung zum Newsletter

Felder mit * sind auszufüllen.

So kannst du uns unterstützen!